“Broj novootkrivenih dijabetičara svakodnevno raste, što je rezultat mnogobrojnih faktora rizika kojima smo izloženi, odnosno kojima našim neadekvatnim ponašanjem i doprinosimo”, kazao je za “Vijesti” internista endokrinolog Kliničkog centra Đorđije Krnjević.
On je rekao da gotovo svaki deseti ili jedanaesti stanovnik naše zemlje ima neki od vidova poremećene glikoregulacije, a da čak 95 odsto ima tip 2 šećerne bolesti.
Krnjević ističe da je zabrinjavajuća činjenica da sve više mladih obolijeva od tog tipa dijabetesa, koja je do skoro bila rezervisana za stariju populaciju.
Krnjević je rekao da danas imamo oko 200 djece koja se liječe od dijabetesa.
Ljekar je objasnio da je povećan broj oboljelih rezultat bolje dijagnostike preventivnih programa i podizanja svijesti kod stanovnika da povremeno provjere šećer u krvi. Sa druge strane, tvrdi da je dijabetičara sve više jer veliki dio populacije nema fizičku aktivnost i konzumira visoko kaloričnu i nezdravu hranu bogatu ugljenim hidratima, alkohol i cigarete.
Krnjević je “Vijestima” rekao da osobe koje imaju bliske srodnike oboljele od šećerne bolesti imaju povećan rizik da i same obole.
Na taj faktor se, kako je kazao, ne može uticati, ali se građanima može skrenuti pažnja da koriguju druge faktore koji dovode do dijabetesa. Ljekar je objasnio da je gojaznost prvi i najvažniji od faktora na koje se može uticati.
“Naročito je opasna takozvana abdominalna gojaznost gdje se masno tkivo nagomilava u predjelu trbuha...”. Krnjević je kazao da je nepravilna ishrana takođe jedan od faktora rizika za razvoj šećerne bolesti.
“Konzumiranje koncentrovane zaslađene hrane dovodi do naglog skoka nivoa šećera u krvi, što kod zdravih osoba izaziva oslobađanje adekvatne količine insulina.
Namirnice bogate skrobom kao hljeb, žitarice, pirinač i krompir, lako i brzo se pretvaraju u čist šećer, pa tako imaju gotovo isti efekat kao i slatkiši”, rekao je Krnjević. Istakao je i da fizička neaktivnost, ne samo da doprinosi pojavi gojaznosti koja je poseban faktor rizika za dijabetes, već i usporava metabolizam šećera i tako doprinosi njegovom dužem zadržavanju i nagomilavnju u krvi.
Ljekar tvrdi da hronični stres, koji traje mjesecima i godinama, održava trajno povišene vrijednosti šećera u krvi.
“Trudnoća (tzv. gestacijski dijabetes), konzumiranje određenih ljekova (kortikosteroidi), bolesti nadbubrežne žlijezde, konzumacija alkohola i cigareta su stanja na koja moramo obratiti posebnu pažnju jer nose veći rizik za nastanak dijabetesa”, rekao je on.
Izvor: Vijesti
0 Коментари