On je rekao da će budžet biti dovoljan za nesmetano
funkcionisanje cjelokupnog obrazovnog sistema, ali će omogućiti i započinjanje
najvećeg investicionog ciklusa u oblasti obrazovanja.
„Već su potpisani aranžmani sa Evropskom
invensticionom bankom, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope i sa Njemačkom
razvojnom Kef bankom“, kazao je Šehović agenciji MINA.
Kako je najavio, taj novac će se koristiti za
izgradnju novih sedam vrtića.
„To je projekat koji se realizuje sa Bankom za
razvoj Savjeta Evrope, od kojih će četiri biti u Podgorici, a tri će se graditi
na sjeveru“, kazao je Šehović.
Šehović je naglasio da je 100 miliona eura cifra o
kojoj je ranije „nije moglo ni da se sanja“ i zahvaljujući tome započet je
najveći investicioni ciklus iz oblasti obrazovne infrastrukture.
„Aranžman za Evropskom investicionom bankom će se
iskoristiti za izgradnju četiri nove škole u Podgorici, rekonstrukciju tri
vrtića i desetak srednjih stručnih škola“, rekao je Šehović.
On je kazao da će biti kupljen školski namještaj,
informatička i oprema za srednje stručne škole, a u toku je nabavka oko 30
školskih autobusa.
„Zbog toga smo mi u sistemu obrazovanja posebno
zadovoljni, jer se ovoliki novac za sistem obrazovanje nikada nije izdvajao“,
rekao je Šehović.
On je kazao su u 2019. godini započeti investicioni
ciklus u oblasti obrazovanja, a nastavili su da unapređuju i reformišu sve
nivoe obrazovanja i da poboljšavaju materijalni položaj prosvjetnih radnika.
Prema njegovim riječima, obuhvat djece ranijim
vaspitanjem i obrazovanjem povećan je sa 50 na 73 odsto, a u protekle tri
godine broj mjesta u vrtićima povećan je za dvije hiljade.
„Prošle godine je dodijeljeno 500 nagrada iz Fonda
za kvalitet i talente, ali su imali duplo više prijavljenih kandidata, odnosno
2,5 hiljada“, istakao je Šehović.
On je naglasio da se radi na povećanju broja škola u
kojima se izvodi dvojezična nastava, tako da u Crnoj Gori ima 12 škola sa
takvim vidom nastave.
„Radi se na povećanju broja učenika koji su
uključeni u dualni sistem obrazovanja. Danas ih imamo preko 800, koji kod 250
poslodavaca stiču kvalitetna praktična znanja i vještine“, rekao je Šehović.
Kako je istakao, prošla godina je treća godina
primjene besplatnih osnovnih studija, od ove godine startuju besplatne
magistarske studije, a usvajanjem Zakona o akademskom integritetu na kvalitetan
i jedinstven način zaokružena je ta oblast.
„Svim tim iskoracima smo zadovoljni, ali smo
dovoljno realni da da znamo da nas još posla čeka i spremni smo da se sa tim
izazovima u narednom periodu i nosimo“, naglasio je Šehović.
Govoreći o povećanju plata prosvjetnim radnicima,
Šehović je rekao da je taj proces tokom prošle godine doveden do kraja i dodao
da je zahvalan kolegama iz Sindikata prosvjete, koji su u te razgovore ušli na
odgovoran način.
„Zahvaljujući takvom njihovom opredjeljenju, ali i
nastojanju Vlade da proces dovede do kraja, mi smo sklopili dogovor i potpisali
sporazum odnosno kolektivni ugovor kojim se predviđaju veće zarade u
prosvjeti“, kazao je Šehović.
Zarade će, kako je podsjetio, ove godine biti
uvećane za devet odsto, a 2021 za dodatna tri odsto u odnosu na prethodno već
uvećanu zaradu, a paralelno sa tim potpisan je trogodišnji sporazum o izdvajanju
za rješavanje stambenih pitanja prosvjetnim radnicima.
„Za te namjene će ove i naredne dvije godine biti
izdvojeno 2,1 milion eura, što je duplo više u odnosu na nekoliko godina
ranije“, rekao je Šehović.
Kako je istakao, postignut je dogovor o povećanju
zarada zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore (UCG), za isti iznos kao i
prosvjetnim radnicima.
„Sve to govori o tome da se radi na unapređenju
položaja prosvjetnih radnika, ali i na položaju zaposlenih na UCG-u, jer
smatramo da je to važna karika ka kvalitetnijem obrazovnom sistemu“, rekao je
Šehović.
Kada je riječ o poslednjem PISA testiranje i 52.
mjestu koje je Crna Gora zauzela, Šehović smatra da je to testiranje pokazalo
ono što su već znali, odnosno da je obrazovni sistem nastavio da napreduje, ali
da posla još ima.
„Upravo zbog toga se krenulo u zakonodavnu reformu
2017. godine, kada smo pokušali da reformišemo sve nivoe obrazovanja i da damo
doprinos boljim rezultatima na tom testiranju“, kazao je Šehović.
Prema njegovim riječima, obrazovni sistem je jedan
veliki sistem, koji pune efekte dobija u drugom roku tako da je bilo
zaočekivati da se rezultati tih aktivnosti koje su sprovođeni tokom 2017.
godine, tek u narednim godinama moći da se primijene.
„Tom zakonodavnom reformom obuhvatili smo i
predškolsko i osnovno obrazovanje koje je bitno za PISA testiranje, a povećali
i stopu obuhvata djece ranim obrazovanjem i vaspitanjem, jer su istraživanja
pokazala da dijete koje prođe predškolsko vaspitanje kasnije postiže mnogo
bolje rezultate“, pojasnio je Šehović.
On je kazao da su rezultati očekivani, napredak je
konstatovan ali da predstoji dosta posla.
"Spremni smo da se sa tim izazovima na
kvalitetan način nosimo“, ocijenio je Šehović.
Izvor: MINA
0 Коментари