Manjinska vlada, koju bi iz redova opozicije podržale i druge proevropske i prograđanske partije, obezbijedila bi potrebnu proevropsku dvotrećinsku većinu u parlamentu, čime bi se deblokirali određeni procesi i svakako stvorili uslovi za sveobuhvatnu društvenu reformu, jačanje institucija i vladavine prava u cilju dostizanja evropskih standarda, kazao je u intervjuu za Dan Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke.
On je istakao i da zvaničnog poziva za ulazak manjinskih partija u vlast još nije bilo, osim preko medija i dodao da je ponuda koju su nedavno predoči li Demokratskoj Crnoj Gori bila realna, iskrena i politički korektna od strane BS-a.
Komentarišući izborni rezultat na ovogodišnjim parlamentarnim izborima 30. avgusta, Husović je kazao da može biti samo ponosan jer su osvojili 35 odsto više glasova nego 2016. godine. Poručio je i da je zadovoljan položajem Bošnjaka trenutno, da su povećali zastupljenost u institucijama ali da na tome još treba da se radi jer to nije, kako je kazao, ni blizu procentu srazmjerne zastupljenosti. Husović je i osudio dešavanja oko izbornog dana vezano za bošnjački narod, posebno u Pljevljima, ali i u drugim gradovima.
Kako komentarišete sveukupna postizborna dešavanja u Crnoj Gori, a kako ona koja se tiču napada na bošnjački narod posebno na sjeveru?
Husović: Crna Gora je demokratska zemlja i to je pokazala i tokom ovog izbornog procesa. Izborni dan je prošao mirno, nismo imali osporavanja rezultata izbora i to govori da kao društvo sazrijevamo.
Sa žaljenjem ističem da smo imali seriju napada na Bošnjake i objekte Islamske zajednice u nekoliko gradova, a posebno je to bilo izraženo u Pljevljima, gdje smo imali direktne prijeteće poruke upućene Bošnjacima u ovom gradu. To je nedopustivo, Bošnjaci u ovom gradu se jesu uplašili, jer im se prijetilo Srebrenicom. Sve to je rezultat jedne atmosfere straha koja je od početka godine uperena uglavnom protiv Bošnjaka u Pljevljima, Beranama i još nekim sredinama. Bošnjaci su dio društvenog bića Crne Gore i niko nema pravo da im ugrožava pravo na život.
Već ste imali sastanke sa partijama koje čine novu vlast. Da li to znači da ćete biti dio nove vlade ili još uvijek razmišljate i od čega će ta odluka zavisiti? Jeste li u tom pravcu već postavili neke uslove i koje?
Husović: Svjedoci ste da je putem medija bilo poziva manjinskim partijama da uđu u vlast. Ipak, zvaničnog poziva nije bilo. Mi smo imali jedan susret sa delegacijom Demokratske Crne Gore, gdje smo razmijenili mišljenje o aktuelnoj političkoj situaciji. Smatrajući da Demokrate, kao jedna ozbiljna prograđanska politička opcija, na osnovu ostvarenog izbornog rezultata zaslužuju da budu okosnica nove vlade, ponudili smo predlog manjinske vlade, u kojoj bi osim njih bili još i koalicija Crno na bijelo, sa ili bez manjinskih partija.
Ovakvu ponudu smo uputili, jer su Demokrate i koalicija Crno na bijelo jasno poručile prije izbora da neće saradnju sa DPS-om. Mislim da je u ovom momentu ova ponuda realna, iskrena i politički korektna od strane BS-a.
Manjinska vlada, koju bi iz redova opozicije podržale i druge proevropske i prograđanske partije, obezbijedila bi potrebnu proevropsku dvotrećinsku većinu u parlamentu, čime bi se deblokirali određeni procesi i svakako stvorili uslovi za sveobuhvatnu društvenu reformu, jačanje institucija i vladavine prava u cilju dostizanja evropskih standarda.
S obzirom na to da ste prethodno bili dugogodišnji, takoreći, tradicionalni partner sa DPS-om, da li ste i sa njima imali sastanke nakon izbora u cilju nastavka saradnje i da li su vam već iznijeli neku konkretni ju ponudu?
Husović: Naša saradnja sa Demokratskom partijom socijalista datira još od vremena nakon referenduma, i kada nismo bili dio vlasti. Zajedno smo sa ostalim partnerima radili na u čvršćivanju pozicije Crne Gore na međunarodnom planu, postali smo članica NATO-a, koračamo ka EU.
U okviru evropskog bloka, koji sačinjavaju dosadašnji koalicioni partneri, razgovarali smo o različitim modelima djelovanja u narednom periodu. Smatram da će jedinstveni evropski blok biti garant očuvanja Crne Gore kao građanske države.
Kakav je položaj bošnjačkog naroda trenutno i šta je to što bi trebalo promijeniti u nare dnom periodu, i na čemu ćete insistirati?
Husović: Položaj bošnjačkog naroda značajno se popravio u odnosu na vrijeme prije referenduma za nezavisnost Crne Gore. Mislim da je BS tome dala ključni doprinos, naravno, sve u saradnji sa našim partnerima. Bošnjaci su danas integrisani u institucije sistema Crne Gore. Nije to dovoljno, još uvijek smo daleko od procenta srazmjerne zastupljenosti, ali je svakako napravljen progres u ovom dijelu.
Država Crna Gora je u prethodnom periodu znala da cijeni žrtvu koju su Bošnjaci kao narod podnijeli u prošlosti. Želim da vjerujem da će pozitivan odnos prema svim ovim pitanjima ostati i dalje, kako bi Crnu Goru sačuvali kao građansku i multietničku državu.
Kako ste zadovoljni rezultatima izbora koje je vaša partija postigla, a kako sveukupnim rezultatima?
Husović: Gledajući rezultat Bošnjačke stranke, mi smo ponosni. Osvojili smo skoro 16.500 glasova, što je za 35 odsto više nego 2016. godine. Na neki način, to je potvrda naše ispravne politike koju smo vodili u prethodnom periodu, gdje smo dali pečat svim značajnim projektima naše države, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu.
Drago mi je što su Bošnjaci ovoga puta kao nikada do sada glasali svoju stranku i na taj način nam poslali jasnu poruku u kojem pravcu da nastavimo našu politiku u narednom periodu. Mi smo tokom ranijih izbornih ciklusa imali i podršku naše dijaspore. Ipak, ovoga puta zbog korona virusa, ali i zbog prijetnji nekih funkcionera Demokratskog fronta, dijaspora nije došla. Tako smo imali situaciju da je najmanja izlaznost bila upravo u opštinama gdje žive pripadnici manjinskih naroda
