Incko nametnuo zakon, za negiranje genocida prijeti i do pet godina zatvora

 

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo je zakon kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, a oni koji to čine mogu biti kažnjeni i do pet godina zatvora.

Dopune Zakona o Krivičnom zakonu BiH, kojima se zabranjuje negiranje i kažnjavanje genocida, stupaju na snagu odmah na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i dodatnih uslova.

Inckova odluka odmah će biti objavljena na službenoj veb stranici OHR-a i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Prema izmjenama Krivičnog zakona, koje je nametnuo visoki predstavnik, predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina za sve one koji javno negiraju genocid i pokušavaju opravdati ratne zločine.

„Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda, pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. godine, Haškog tribunala ili Suda u BiH… kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“, navedeno je u Inckovoj odluci.

Od tri mjeseca do tri godine zatvora, prema nametnutim odredbama zakona, biće kažnjeni svi oni koji javno podstiču na nasilje ili mržnju, usmjerenu protiv grupe osoba ili člana određene grupe, s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

U odluci visokog predstavnika predviđena je zatvorska kazna od tri godine i za one koji dodjeljuju priznanja, nagrade ili odlikovanja osobama koje su pravosnažno osuđene za ratne zločine.

Ranije je Incko zatražio od vlasti RS da ponište odluke o dodjeli odlikovanja bivšim visokim zvaničnicima RS Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšič i pokojnom Momčilu Krajišniku, koji su presudama Haškog tribunala osuđeni za ratne zločine u BiH, a vlasti RS su odbacile takav zahtev visokog predstavnika.

 U saopštenju OHR-a se navodi da je Incko donio odluku koristeći se ovlašćenjima iz Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, prema kojima je visoki predstavnik „konačni autoritet u BiH“ u pogledu Sporazuma o civilnom sprovođenju Mirovnog ugovora i posebno s obzirom na odredbu prema kojoj „pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u pronalaženju rešenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnim sprovođenjem Dejtonskog sporazuma“.

Incko je odluku donio pozivajući se na „bonska ovlašćenja“, koja je visokom predstavniku dodijelio Savjet za primjenu mira u BiH u decembru 1997. godine.

Incko je nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida samo nekoliko dana prije isteka mandata.

Njemu 1. avgusta prestaje mandat u BiH, a na njegovo mjesto dolazi Njemac Kristijan Šmit.

 -Tužilaštvo već formira predmet

Tužilaštvio BiH odmah je saopštilo da će formirati predmet u okviru koga će pratiti sve objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, grupa ili udruženja, u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u Bosni i Hercegovini.

„Prikupljanje materijala vršiće se u saradnji sa partnerskim policijskim i bezbjednosnim agencijama“, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Reagovao je i srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik koji je poručio da je Incko, odlukom o zabrani negiranja genocida, zakucao posljednji ekser u mrtvački sanduk BiH.