Close Menu

    Subscribe to Updates

    PlavGusinje

    What's Hot

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    Javni interes ili privatni pristup? Ko i zašto blokira planiranje staze uz Plavsko jezero?

    INTERVJU Šahman: Bošnjaci ne žele da budu sluge tuđih interesa

    Facebook X (Twitter) Instagram
    PlavGusinje.me
    Facebook X (Twitter) Instagram
    • Vijesti
    • Plav
    • Gusinje
    • Vremeplov
    • Vjerski kutak
    • Sport
    • Oglasi
    • Umrlice
    • Kontakt
    • Impressum
    PlavGusinje.me
    You are at:Home»KOLUMNE»Novi talas iseljavanja sa sjevera Crne Gore – konačan demografski krah
    KOLUMNE

    Novi talas iseljavanja sa sjevera Crne Gore – konačan demografski krah

    administratorBy administrator15. Novembra 2021.Nema komentara5 Mins Read0 Views
    Facebook Twitter Pinterest Telegram LinkedIn Tumblr Email Reddit
    Share
    Facebook Twitter LinkedIn Pinterest WhatsApp Email

    Sada je samo ostalo da se sačeka nekoliko godina da pomre najveći dio preostalog stanovništva pa da neko ponese tablu na Bioče i da na njoj napiše: Zatvoreno!

    PIŠE: Edin Smailović-Al Jazeera

    Na sjeveru Crne Gore opet je aktuelno iseljavanje. Da se razumijemo, ono je aktuelno punih 30 godina, s tim što se periodično toliko intenzivira da bar za kratko vrijeme dobije pažnju medija. To obično traje po nekoliko dana i nakon toga se opet potone u hroničnu ravnodušnost. Opet se autobusi pune ljudima koji svoju jedinu šansu za normalan život vide daleko odavde, a najčešće u Njemačkoj. Odlaze kompletne porodice ali i mladi koji su tek završili srednju školu. Podaci državne agencije za statistiku Crne Gore bilježe samo migracije unutar zemlje. I ti podaci pokazuju da sjever zemlje ubrzano nestaje. Ti podaci pokazuju da svih 13 opština na sjeveru ima negativan migracioni saldo.

    Na ulicama sve manje ljudi

    Ni po pitanju prirodnog priraštaja stanje nije puno bolje. Rožaje je već nekoliko godina jedina opština na sjeveru zemlje sa pozitivnim prirodnim priraštajem. One koji odlaze za zemlje Zapadne Evrope naravno  niko ne broji. Postoje samo  procjene, više ili manje pouzdane. Ali ono što niko ne može negirati je da je na ulicama Bijelog Polja i ostalih gradova sve manje ljudi. Takođe, sve je manji i broj đaka u osnovnim i srednjim školama. Naročito je to vidljivo na seoskom području gdje je često broj učenika samo neznatno veći od broja zaposlenih u školi. Očigledno je da je ovo posljednji ekser u sanduk kada je u pitanju život u ovoj regiji koja se prostire na 52, 5 posto teritorije Crne Gore. Prvi talas iseljevanja sa ovih prostora krenuo je početkom devedesetih sa ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Najmanje 20 hiljada ljudi, mahom Bošnjaka, u strahu od rata napustilo je ove prostore. Sa završetkom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, veliki talasi iseljavanje će privremeno stati. Nada u brze evropske integracije ohrabrila je ljude da makar za kratko odlože odlazak sa ovih prostora. Ali iseljavanje će se u narednim decenijama s vremena na vrijeme intenzivirati, ali će stanovništvo i u kontinuitetu oticati.

    Ulaganje u jug

    Ulaganje u Podgoricu i jug Crne Gore učiniće da određeni broj ljudi za svoje mjesto življenja odabere ove destinacije. Ipak, najveći dio iseljenika prihvatiće zemlje zapadne Evrope. Novi veliki talas iseljavanja krenuo je 2015. godine kada je najmanje nekoliko hiljada ljudi iz sjeverne regije otišlo za Njemačku. Velika potreba za radnom snagom olabavila je barijere za odlazak i pojednostavilo papirologiju. Takođe , postojanje velike dijaspore od devedesetih, koja se već prilično snašla tamo, olakšavalo je novim iseljenicima da se snađu. Do privremenog smirivanja talasa iseljavanja je došlo sa pandemijom korona virusa. Ali sa prvim znacima da na Zapadu korona posustaje, iseljavanje je opet krenulo. Iseljavaju se svi, nezaposleni, zaposleni u privatnom sektoru, zaposleni u zdravstvu. Ostaju samo penzioneri, riješeni da posljednje dane života provedu ovdje. Za sada, ne vidi se nikakvo rješenje za ovu situaciju. Političke elite nemaju odgovor na ove probleme, niti su ga ikada imale. Nažalost, uz časne izuzetke i kadrovima svih partija je cilj bio da se domognu Podgorice i naprave što bolju poziciju tamo a ne ovdje.

    U svemu tome frustracije običnih građana su rasle, a takođe, ljudi se uvijek  povode za onim što  vođe u jednoj zajednici rade, a ne za onim što pričaju. A logičan zaključak svakog čovjeka ovdje je bio da ako ide onaj koji ima puno bolje uslove za život od njega onda je logično da i on uradi isto.

    Više kuća nego stanovnika

    Naravno, ljudima na sjeveru je dosta i rada za najniže plate u državi. Razlika u prosječnoj plati između Bijelog Polja i Tivta iznosi preko 200 eura. Narodu je i dosta priče da je budućnost sjevera u proizvodnji zdrave hrane i turizmu. Ako obiđete bilo koje selo na sjeveru zemlje vidjećete da u njemu ima puno više kuća nego stanovnika. Ali nije nemaština ta ili samo ta koja je otjerala ljude sa ovih prostora. To je prije svih drugih razloga duboka nepravda svake vrste posljednjih 30 godina. Gomilanje bogatstva i funkcija u ruke malobrojnih i povlašćenih, besramna eksploatacija za najniže nadnice u Evropi, usadilo je kod ljudi ovdje duboko nepovjerenje u državu i tzv. elitu. Kada su se jednom našli u društvu u kojem ih neko cijeni isključivo zbog rada i ponaša se prema njima kao prema ljudskom biću, za te ljude je to bio samo podsticaj da na svaki mogući način ostanu tamo. Ponuda većih zarada i boljih uslova rada od strane istih koji su ih dok su drugi uslovi rada vladali na tržištu, na svaki mogući način ucjenjivali, djeluje licemjerno. I naravno, nema šanse da im se povjeruje. Onaj ko je jednom prošao kroz pakao borbe za egzistenciju više nikada neće rizikovati da mu se slično ponovi.

    Takođe, u obzir se mora uzeti  i činjenica da imamo propalo zdravstvo, i da ovdje više skoro da nema ko da vas liječi, kao što ne postoji nikakva mogućnost da se adekvatno brine o ovolikom broju starih ljudi koji su  ostali da žive sami  raštrkani na ogromnom prostoru.

    Prosto, ako sada i ima neke pametne strategije, novca i iskrene namjere, odgovor je da je nažalost prekasno. Ostali smo bez najvažnijeg resursa-ljudi. A bez tog resursa naravno da nikakvi poduhvati nemaju smisla.

    Sada je samo ostalo da se sačeka nekoliko godina da pomre najveći dio preostalog stanovništva pa da neko ponese tablu na Bioče (to je selo udaljeno nekih 15 km od Podgorice odakle neformalno počinje sjever Crne Gore) i da na njoj napiše: Zatvoreno!!! I da se napravi najveći nacionalni park u ovom dijelu Evrope koji bi se prostirao na preko 700 hiljada hektara prelijepih šuma, rijeka, potoka, pašnjaka, planina… Bio bi to i jedinstven spomenik ljudskoj gluposti, pohlepi i bezosjećajnosti

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Reddit WhatsApp Telegram Email
    Previous ArticleBošnjačka stranka: Direktan atak Vlade Crne Gore na dijasporu
    Next Article Počinje II ženski književni festival “I literatura ima žensko lice” pod sloganom “JA”
    administrator
    • Website

    Related Posts

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    17. Februara 2025.

    TV Arhiv: Živjeti u Gusinju (1972)

    23. Oktobra 2024.

    Američka štampa o Plavu i Gusinju 1907. godine: Zabranjeni evropski gradovi, srušili vojsku Marka Miljanova

    12. Septembra 2024.
    Leave A Reply Cancel Reply

    Preporučujemo

    Priča o četiri mlade muslimanke-partizanke iz Gusinja tokom Drugog svjetskog rata

    23. Marta 2024.5.116 Views

    Dok ga Tramp čeka, Ibrahimović u srpskom restoran VUK sa društvom iz ćoška

    24. Januara 2025.2.521 Views

    Kako se živjelo u Murino 1985. godine

    31. Januara 2024.2.427 Views

    Ali-Pašini izvori, prirodni biser Gusinja: Vrelo iz kojeg svake sekunde izviru četiri kubika vode

    17. Aprila 2024.2.264 Views
    Ne propusti!
    Crna Gora 17. Februara 2025.

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    Orkestrirani napadi botova Bošnjačke stranke na predsjednicu DPS-a Rožaje, kao i izvrtanje njenih riječi, naišli…

    Javni interes ili privatni pristup? Ko i zašto blokira planiranje staze uz Plavsko jezero?

    INTERVJU Šahman: Bošnjaci ne žele da budu sluge tuđih interesa

    Šehidska džamija dobila centralno grijanje

    Ostanimo u kontaktu
    • Facebook
    • Twitter
    • Pinterest
    • Instagram
    • YouTube
    • Vimeo
    Opština Gusinje
    O nama
    O nama

    Naša misija je da na objektivan, tačan i nepristrasan način izvještavamo o svim važnim događajima iz Plava, Gusinja, Crne Gore, regiona i svijeta. Sa posebnim senzibilitetom ćemo pratiti i rad naše dijaspore. Portal je otvoren za saradnju za sve dobronamjerne ljude, za sve one kojima su Plav i Gusinje na prvom mjestu.

    Facebook X (Twitter) WhatsApp
    Poslednje objavljeno

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    Javni interes ili privatni pristup? Ko i zašto blokira planiranje staze uz Plavsko jezero?

    INTERVJU Šahman: Bošnjaci ne žele da budu sluge tuđih interesa

    Popularno

    Rodna godina loše počela: Voćari i pčelari na gubitku, stradale trešnje, jagode i maline

    3. Juna 2019.0 Views

    Bajram-namaz klanjan u džamijama širom Crne Gore

    4. Juna 2019.0 Views

    Damir Gutić čestitao Ramazanski bajram

    4. Juna 2019.0 Views
    © 2025 PlavGusinje, Develop by amax.
    • Home

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.