Sanitarne sječe i uklanjanja suvih stabala smrče zaraženih potkornjakom u Nacionalnom parku „Prokletije“ neće biti ni ove godine, proističe iz rješenja koje je usvojila Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) 29. aprila i uputila ga Javnom preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore.
Rješenjem, koje je Nacionalnim parkovima zvanično stiglo 7. maja, i u koje je Pobjeda imala uvid, propisuje se odobrenje za lociranje žarišta, kao i sprovođenje monitoringa, dok se sanitarna sječa planira tek nakon što se završe te aktivnosti i krajem godine bude urađena analiza stanja i efekti preduzetih mjera.
U rješenju od 29. aprila, koje potpisuje direktor Agencije Milan Gazdić, eksplicite je navedeno da se prekida postupak za dobijanje dozvole za sanitarnu sječu dok se prethodno ne pripreme podaci o svim žarištima potkornjaka iIi lokacijama degradiranih površina, odnosno dok se ne uradi analiza „efekata feromonskih klopki“ .
Od feromonskih klopki, čije je postavljanje istim ovim rješenjem EPA odobrila (za period mart-april), očekuje se da će osim monitoringa doprinijeti smanjenju populacije ove vrste insekta koji napada fiziološki oslabljenja stabla u sastojinama smrče, naročito ranjivim i osjetljivim na efekte fiziološke suše.
Procjena nastale štete i praćenje, odnosno monitoring i smanjenje populacije potornjaka, za koje očekuju da će se postići feromonskim klopkama, biće sprovedeno „od aprila do decembra ove godine“.
Upravo je ranije prolongiranje realizacije sanitarnih mjera u Prokletijama i nepostupanje po rješenjima Uprave za inspekcijske poslove, odnosno njenog odsjeka zaduženog za šume, bio razlog što je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić prošle godine podnio krivične prijave protiv Nacionalnih parkova i Agencije za zaštitu životne sredine. Tražio je da se utvrdi ko je odgovoran za nepreduzimanje obaveznih mjera sanacije koje propisuje Zakon o šumama, a time i širenje potkornjaka u Prokletijama.
Iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore početkom decembra prošle godine ogradili su se od odgovornosti za posljedice progresije potkornjaka, navodeći da je upravo Agencija stopirala aktivnosti uklanjanja stabala smrče koje je još u aprilu, a potom i oktobru prošle godine naredio šumarski inspektor Jasavić, kako bi se zaustavila gradacija insekta čije prenamnožavanje dovodi do pojačanog sušenja smrče, naročito u drugoj i trećoj zoni zaštite NP „Prokletije“.
Tragom prijave šumarskog inspektora, slučaj je krajem prošle godine stigao i do Specijalnog policijskog odjeljenja, koje je provjeravalo da li su Nacionalni parkovi i EPA propustili da primijene zakonom predviđene obaveze i korake koji bi spriječili ubrzano sušenje četinarskih šuma, dominantno smrče, ali i molike, u NP ,,Prokletije“, do koje dovodi prenamnožavanje vrste insekta koji se hrani u drvetu.
AKCIONI PLAN
Prošlogodišnja obustava sanitarne sječe opravdana je potrebom usvajanja konkretnog akcionog plana. To je Pobjedi potvrđeno i iz EPA u januaru ove godine, ali uz obrazloženje da nije naređeno da se trajno obustavi postupak za sprovođenje sanitarne sječe stabala smrče zaraženih potkornjakom u Nacionalnom parku „Prokletije“, već da se moraju stvoriti preduslovi i plan koji će omogućiti „adekvatno uklanjanje suvih stabala“.
Akcioni plan je nakon višemjesečne pripreme konačno usvojen prije 15 dana. Radio ga je mješoviti tim u čijem sastavu je pored stručnjaka parkova, univerziteta, učestvovao i predstavnik EPA. Dokument su Nacionalni parkovi 25. aprila usvojili i poslali na mišljenje – Agenciji, kao nadležnoj instanci u okviru upravnog postupka.
Plan je imao nekoliko elemenata – lociranje žarišta i procjena štete (koje je već rađeno minule jeseni i zime), zatim monitoring kroz postavljanje feromonskih klopki (postavljene tokom marta i aprila), nakon čega je trebalo da uslijedi sanitarna sječa, a potom, eventualno, i četvrta predviđena mjera – pošumljavanje degradiranih površina, ukoliko se potvrdi da na terenu nema dovoljno vitalnog podmlatka smrče da „zaliječi“ područja degradirana uticajem potkornjaka.
Nakon razmaranja predmetnog zahtjeva i stručne ocjene o uticaju planiranih aktivnosti na zaštićeno područje nacionalnog parka, EPA je krajem aprila odobrila prve dvije mjere, dok je sanitarnu sječu obustavila uz obrazloženje da ona podrazumijeva „prethodnu pripremu svih podataka o lokacijama koje su degradirane napadom potkornjaka“.
Iako je još zimus bilo najavljeno da će akcioni plan o sukcesivnom uklanjanju subih stabala biti usvojen na Vladi, to se nije dogodilo, niti je obrazloženo zašto se od tog najavljenog reda poteza odustalo.
Šumarski inspektor Hakija Jasavić ranije je potvrdio Pobjedi da je podnošenje prijave i pokretanje pitanja utvrđivanja odgovornosti za nastalu štetu i širenje sekundarnih štetočina u šumama Prokletija pokrenuo nakon što se upravljač ovog zaštićenog područja oglušio o rješenja inspekcije da sprovedu sanitarnu sječu oboljelih stabala.
On je tada precizirao da je na nadležnim organima da utvrde odgovornost za ekspanziju problema čije saniranje nije odmaklo sa mrtve tačke od 2020. godine, odnosno ko je tome sve doprinio, budući da Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode predviđaju konkretne mjere u vanrednim prilikama, a nipošto ignorisanje problema.
Ukazao je da vanredne mjere, shodno Zakonu o šumama, koji važi za sve površine u Crnoj Gori, predviđaju sanitarnu sječu čak i u najstrože zaštićenim područjima, kao krajnju mjeru za prevenciju od požara i širenja bolesti.
Jasavić je tokom prošle godine upozorio da je i lani trebalo preduzeti mjere. Prema njegovim podacima, površine zahvaćene sušenjem su prošle godine gotovo utrostručene u odnosu na period prije dvije godine. Zbog toga je ukazao da bi se sanacija morala preduzeti već ovog proljeća, te da bi još jedna propuštena godina mogla da dovede do dodatnog obolijevanja šuma, a time i do velikog rizika za opstanak smrče u Prokletijama.
Izvor: Pobjeda
