Close Menu

    Subscribe to Updates

    PlavGusinje

    What's Hot

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    Javni interes ili privatni pristup? Ko i zašto blokira planiranje staze uz Plavsko jezero?

    INTERVJU Šahman: Bošnjaci ne žele da budu sluge tuđih interesa

    Facebook X (Twitter) Instagram
    PlavGusinje.me
    Facebook X (Twitter) Instagram
    • Vijesti
    • Plav
    • Gusinje
    • Vremeplov
    • Vjerski kutak
    • Sport
    • Oglasi
    • Umrlice
    • Kontakt
    • Impressum
    PlavGusinje.me
    You are at:Home»Vremeplov»VREMEPLOV: Na današnji dan prije 44 godine umro Josip Broz Tito
    Vremeplov

    VREMEPLOV: Na današnji dan prije 44 godine umro Josip Broz Tito

    administratorBy administrator4. Maja 2024.Updated:4. Maja 2024.Nema komentara3 Mins Read25 Views
    Facebook Twitter Pinterest Telegram LinkedIn Tumblr Email Reddit
    Share
    Facebook Twitter LinkedIn Pinterest WhatsApp Email
    Na današnji dan prije 44 godine umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, maršal i vrhovni komandant oružanih snaga, koji je upravljao Jugoslavijom 35 godina.
    Od Titove smrti prošlo je 44 godine, ali mnogi građani bivše SFRJ i dalje obilaze njegov grob u Kući cvijeća na Dedinju, u
    Beogradu, gdje je sahranjena i njegova supruga Jovanka.
    Datum Titove smrti poklapa se sa početkom ekonomske krize u SFRJ. Tito se razbolio u 88. godini, ali ga to nije spriječilo da
    učestvuje na Samitu nesvrstanih u Havani 1979. godine. Novu 1980. godinu dočekao je u Karađorđevu, ali nije mogao da stoji, pa je čestitku narodima Jugoslavije izgovorio sjedeći. Tri dana kasnije smješten je u Klinički centar u Ljubljani zbog začepljenja butne i potkoljenične arterije, a 20. januara
    amputirana mu je lijeva noga, dok su mu tokom februara otkazali bubrezi, a zatim su se javili problemi sa srcem i plućima.
    Umro je 4. maja 1980. u 15.05 sati. U 18.50 svi TV ekrani zacrnjeni su na 30 sekundi, a onda je spiker Miodrag Zdravković
    izgovorio: “Umro je drug Tito”.
     
     Sahrani Josipa Broza Tita u Beogradu prisustvovalo je više od 200 istaknutih ličnosti iz cijelog svijeta, uključujući i
    predsjednika SSSR-a Leonida Brežnjeva, kancelara tadašnje zapadne Njemačke
    Helmuta Šmita, čelnika DDR-a Eriha Honekera i britansku premijerku Margaret
    Tačer.
    Tito je sahranjen uz taktove Internacionale i jugoslovenske himne, a u gradovima i lukama širom države odjekivale su sirene.
     
    Josip Broz Tito rođen je u Kumrovcu, u Zagorju, u mješovitoj hrvatsko-slovenačkoj porodici maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obilježavan je 25. maj, i to kao “Dan mladosti”.
    Kao austrougarski vojni obveznik učestvovao je u Prvom svjetskom ratu, s činom kaplara, između ostalog i na srpskom frontu. Ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu, 1915. godine, pa je izvesno vrijeme proveo kao zarobljenik u Rusiji. U njegovim zvaničnim biografijama, u poslijeratnom periodu, navođeno je da je potom učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.
    U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem oktobra 1920. godine, kada postaje član Komunističke partije. Godine
    1937. postao je generalni sekretar KPJ, poslije smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića, prethodnog lidera te partije. Radio je i školovao se 1936. i 1937. godine u Kominterni u Moskvi.
    Bilo je to vrijeme najoštrijih čistki unutar
    sovjetske nomenklature i komunističke internacionale, kada je likvidiran znatan
    broj i jugoslovenskih komunističkih prvaka.
    Kao lider KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu partizanski pokret, a iz rata je izašao kao legendarni vođa.
    Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju, tokom i nakon rata, u kojoj su, između ostalog, u sprovođenju revolucionarne “pravde” nestale i desetine hiljada nekomunista pod obrazloženjem “borbe protiv saradnika okupatora”, posebno na Golom otoku.
    Godine 1948. odbacio je Rezoluciju Informbiroa komunističkih partija i odolijevao snažnom Staljinovom pritisku, nakon čega je godinama vješto balansirao između istočnog i zapadnog bloka, izborivši sasvim osobenu poziciju Jugoslavije kao čelnice Pokreta nesvrstanih.
    Njegova uloga u Pokretu nesvrstanih, u poznijoj fazi, posebno je upamćena po dosljednom nastojanju da se nesvrstani zadrže po strani od uticaja pojedinih problokovski opredijeljenih članica.
    U unutrašnjoj politici ostavio je uređenje koje se na kraju pokazalo kao neodrživo za funkcionisanje SFRJ, poput Ustava iz 1974.
    godine, koji je praktično razvlastio državu na račun republika.

     

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Reddit WhatsApp Telegram Email
    Previous Article1.CFL: Danas mečevi 33. kola, Jezero dočekuje Mladost
    Next Article Devetoro djece iz rožajske porodice Honsić za životni poziv izabralo medicinu: Ponosni osmijeh naših roditelja znak da smo uspjeli
    administrator
    • Website

    Related Posts

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    17. Februara 2025.

    Javni interes ili privatni pristup? Ko i zašto blokira planiranje staze uz Plavsko jezero?

    13. Februara 2025.

    INTERVJU Šahman: Bošnjaci ne žele da budu sluge tuđih interesa

    26. Januara 2025.
    Leave A Reply Cancel Reply

    Preporučujemo

    Priča o četiri mlade muslimanke-partizanke iz Gusinja tokom Drugog svjetskog rata

    23. Marta 2024.5.117 Views

    Dok ga Tramp čeka, Ibrahimović u srpskom restoran VUK sa društvom iz ćoška

    24. Januara 2025.2.525 Views

    Kako se živjelo u Murino 1985. godine

    31. Januara 2024.2.428 Views

    Ali-Pašini izvori, prirodni biser Gusinja: Vrelo iz kojeg svake sekunde izviru četiri kubika vode

    17. Aprila 2024.2.272 Views
    Ne propusti!
    Crna Gora 17. Februara 2025.

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    Orkestrirani napadi botova Bošnjačke stranke na predsjednicu DPS-a Rožaje, kao i izvrtanje njenih riječi, naišli…

    Javni interes ili privatni pristup? Ko i zašto blokira planiranje staze uz Plavsko jezero?

    INTERVJU Šahman: Bošnjaci ne žele da budu sluge tuđih interesa

    Šehidska džamija dobila centralno grijanje

    Ostanimo u kontaktu
    • Facebook
    • Twitter
    • Pinterest
    • Instagram
    • YouTube
    • Vimeo
    Opština Gusinje
    O nama
    O nama

    Naša misija je da na objektivan, tačan i nepristrasan način izvještavamo o svim važnim događajima iz Plava, Gusinja, Crne Gore, regiona i svijeta. Sa posebnim senzibilitetom ćemo pratiti i rad naše dijaspore. Portal je otvoren za saradnju za sve dobronamjerne ljude, za sve one kojima su Plav i Gusinje na prvom mjestu.

    Facebook X (Twitter) WhatsApp
    Poslednje objavljeno

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    Javni interes ili privatni pristup? Ko i zašto blokira planiranje staze uz Plavsko jezero?

    INTERVJU Šahman: Bošnjaci ne žele da budu sluge tuđih interesa

    Popularno

    Rodna godina loše počela: Voćari i pčelari na gubitku, stradale trešnje, jagode i maline

    3. Juna 2019.0 Views

    Bajram-namaz klanjan u džamijama širom Crne Gore

    4. Juna 2019.0 Views

    Damir Gutić čestitao Ramazanski bajram

    4. Juna 2019.0 Views
    © 2025 PlavGusinje, Develop by amax.
    • Home

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.