Close Menu

    Subscribe to Updates

    PlavGusinje

    What's Hot

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    Javni interes ili privatni pristup? Ko i zašto blokira planiranje staze uz Plavsko jezero?

    INTERVJU Šahman: Bošnjaci ne žele da budu sluge tuđih interesa

    Facebook X (Twitter) Instagram
    PlavGusinje.me
    Facebook X (Twitter) Instagram
    • Vijesti
    • Plav
    • Gusinje
    • Vremeplov
    • Vjerski kutak
    • Sport
    • Oglasi
    • Umrlice
    • Kontakt
    • Impressum
    PlavGusinje.me
    You are at:Home»KOLUMNE»Manjine rade za interese Crne Gore
    KOLUMNE

    Manjine rade za interese Crne Gore

    administratorBy administrator28. Aprila 2019.Nema komentara5 Mins Read1 Views
    Facebook Twitter Pinterest Telegram LinkedIn Tumblr Email Reddit
    Share
    Facebook Twitter LinkedIn Pinterest WhatsApp Email
    Bejto Šahmanović

    Reagovanje povodom teksta “Dokle će Rafet, Marija i
    Cungu raditi za DPS”
    , autora Vladana Žugića, Vijesti,
    27.8.2018.

    Mnogi novonastali analitičari i političari,
    prije otvorene kritike na račun manjinskih partija, a pogotovo Bošnjačke
    stranke, zaborave na Ustav Crne Gore i član 79, kojim je manjinama
    zagarantovano pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i
    skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio
    stanovništva, shodno principu afirmativne akcije, kao i na srazmjernu
    zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.
    Pritom, zaboravljajući da je baš ta ista
    Bošnjačka stranka 2007. glasala za Ustav Crne Gore kao opoziciona partija, iako
    tada nije postojala afirmativna akcija, tj. zagarantovani mandati za bošnjačke stranke.
    Bošnjačka stranka je godinu dana prije toga izborila parlamentarni status tako
    što je na izborima 2006. učestvovala zajedno sa Liberalnom partijom CG u
    koaliciji, kada je osvojila dva mandata. Ovo govorim iz razloga da se razbije
    stereotip da su manjinski narodi, a pogotovo Bošnjaci, uvijek bili uz vlast.
    Treba znati da je i tad BS znala da prepozna šta je interes Crne Gore, kao i
    dvije godine prije toga kada je dala nemjerljiv doprinos u obnavljanju državne
    nezavisnosti.

    Ono što se sada pokušava je da se plasira tiha
    islamofobija ili bošnjakofobija od strane određenih medija, pojedinih
    političkih struktura i određenih nezavisnih „profesionalaca“ koji misle da su
    manjinske partije najslabija karika u trenutnoj vladajućoj koaliciji i koje na
    taj način žele da destabilizuju trenutnu vladajuću većinu. Od samog početka
    konstituisanja vladajuće koalicije počeli su napadi od istih struktura
    konstruišući određene događaje i plasirajući poluinfromacije ili laži. Dovoljno
    je bilo samo pročitati naslovne pojedinih medija bliskih opoziciji, da bi se
    stekao dojam da su Bošnjaci i drugi manjinski narodi preuzeli pola rukovodećih
    funkcija u Vladi CG. Postala je novinarska senzacija ako je ministar Osman a ne
    Ivan, Kemal a ne Zorica, direktor Rešad a ne Radovan, direktor Suljo a ne
    Zoran.

    Autor teksta „Dokle će Rafet, Marija i Cungu
    raditi za DPS“ navodi da mu ne bi ni smetalo da premijer Crne Gore bude
    pripadnik manjinskog naroda, ali ne sa manjinske liste. S njim se ne bi složili
    njegovi politički istomišljenici koji su baš to nudili poslije izbora, da BS
    dobije premijersko mjesto. „Dobra ponuda“ rekao bi politički analfabeta, ne
    znajući da bi ta Vlada trajala koliko januarski snijeg u Podgorici.
    Ako se vratimo na prošle parlamentarne izbore,
    autor ovog teksta je zaboravio da je poslanik BS u suštini „najskuplji“
    poslanik manjinskog naroda. Radi čitalaca, poslanik DPS-a je iznosio 4.402
    glasova, DF-a 4.321, a poslanik BS-a 6.044 glasova. Ovom prostom matematikom
    želim postaviti pitanje: da li je poslanik manjinskog naroda manje vrijedan od
    poslanika iz građanske partije? Čak šta više, na prošlim izborima je poslanik
    BS vredniji tj. košta više glasova u odnosu na nekog poslanika iz građanske
    partije (izuzetak su Socijaldemokrate čiji je poslanik iznosio 6.236 glasova, a
    autor ih teška srca računa u građanske partije).
    Da bi kao poentirao, autor ovog teksta
    akutuelizuje priču o privatizaciji aerodroma u Tivtu, kako će reagovati građani
    Tivta ako Vlada da aerodrome na koncesiju kada u tom gradu nema nijednog birača
    BS-a i odakle pravo ministru Osmanu Nurkoviću da odlučuje o 100 miliona eura
    svih građana, očigledno insinuirajući da predstavnici manjinskog naroda nemaju
    ista prava kao i ostali građani, ili se možda Osman baš ne razumije u milione,
    ko će ti ga znati. Ali ono što se zna je da može i pripadnik manjinskog naroda
    donositi odluke koje su u interesu svih građana.

    Čitajući tekst, autor navodi podatke zemalja u
    EU, navodeći koliki je procenat manjina u tim državama i da li imaju
    zagarantovane mandate, zaboravljajući pritom da su oni malo ispred nas u
    civilizacijskom i kulturološkom smislu. 

    Niko iz Londona ne spominje što je njihov
    gradonačelnik Sadik Kan sin emigranta iz Pakistana, ili neko iz Štokholma što
    je bivša ministrica obrazovanja Švedske Aida Hadžialić, porijeklom iz BiH. Dok
    se u Podgorici u svakodnevnom razgovoru mogu čuti rečenice tipa: „Došao iz
    Rožaja, Plava, Berana, Pljevalja, Bijelog Polja da nam kroji sudbinu“. 

    Računajući, valjda, da su samo Podgoričani
    Bogom dani za rukovodeće funkcije. Uz to, dodajući ulje na vatru, pojedini
    mediji u svojim emisijama potenciraju snimke na kojima se može čuti govor kojim
    se određeni ministri pozivaju da se vrate u svoje rodno mjesto. Na ovo bi mi
    sad „profesionalac“ odgovorio da je taj ministar postavljen ispred građanske
    partije mogao bi ostati u Podgorici, ali, s obzirom da je ispred manjinske
    partije, nek se vrati u svoje rodno mjesto. Pri tom, ne pokušavajući ni da
    razumije iz kojih razloga su osnovane manjinske partije. 

    Da su manjine bile zadovoljne svojim položajem
    u Crnoj Gori, ne bi ni osnovali svoje partije nego bi svi bili u građanskim.
    Što dovodi do zaključka da su uglavnom građanske partije, samo na papiru
    građanske, čast izuzecima, ali i te koje su pravo građanske vidimo koliko imaju
    podršku od građana i samostalno ne bi mogle ni preći cenzus na izborima.
    Međutim, ne treba ni isključiti mogućnost da nekad neka manjinska partija
    postane građanska, samo što do tada se moraju promijeniti mnoge stvari u Crnoj
    Gori, počevši prvo od nakaradnog i diskriminatorskog razmišljanja.

    I za kraj odgovor iz naslova ovog teksta. Ne
    rade ni Rafet, ni Marija, ni Cungu za DPS, nego rade za svoje manjinske narode,
    koalirajući sa onima koji im pružaju ruku u ostvarivanju njihovih prava, a ne
    sa onima koji im postavljaju nogu. Rade sa onima koji podižu spomenik Ljubu
    Čupiću, a ne Pavlu Đurišića. Što bi rekao Ahmed Avlijani.

    Autor je član BS-a i bivši potpredsjednik
    Mladih BS-a; apsolvent je na Medicinskom fakultetu u Podgorici. Ovaj tekst
    predstavlja njegov lični stav.
    Tekst objavljen u Vijestima 30. avgusta 2018. godine
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Reddit WhatsApp Telegram Email
    Previous ArticleNa ahiret preselio Džavid Beca Gutić
    Next Article Plav u očima Ahmeda Avlijanija
    administrator
    • Website

    Related Posts

    I nije neka nauka biti dobar nastavnik…

    27. Decembra 2021.

    Novi talas iseljavanja sa sjevera Crne Gore – konačan demografski krah

    15. Novembra 2021.

    I ja sam musliman

    15. Septembra 2021.
    Leave A Reply Cancel Reply

    Preporučujemo

    Priča o četiri mlade muslimanke-partizanke iz Gusinja tokom Drugog svjetskog rata

    23. Marta 2024.5.131 Views

    Dok ga Tramp čeka, Ibrahimović u srpskom restoran VUK sa društvom iz ćoška

    24. Januara 2025.2.536 Views

    Kako se živjelo u Murino 1985. godine

    31. Januara 2024.2.436 Views

    Ali-Pašini izvori, prirodni biser Gusinja: Vrelo iz kojeg svake sekunde izviru četiri kubika vode

    17. Aprila 2024.2.294 Views
    Ne propusti!
    Crna Gora 17. Februara 2025.

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    Orkestrirani napadi botova Bošnjačke stranke na predsjednicu DPS-a Rožaje, kao i izvrtanje njenih riječi, naišli…

    Javni interes ili privatni pristup? Ko i zašto blokira planiranje staze uz Plavsko jezero?

    INTERVJU Šahman: Bošnjaci ne žele da budu sluge tuđih interesa

    Šehidska džamija dobila centralno grijanje

    Ostanimo u kontaktu
    • Facebook
    • Twitter
    • Pinterest
    • Instagram
    • YouTube
    • Vimeo
    Opština Gusinje
    O nama
    O nama

    Naša misija je da na objektivan, tačan i nepristrasan način izvještavamo o svim važnim događajima iz Plava, Gusinja, Crne Gore, regiona i svijeta. Sa posebnim senzibilitetom ćemo pratiti i rad naše dijaspore. Portal je otvoren za saradnju za sve dobronamjerne ljude, za sve one kojima su Plav i Gusinje na prvom mjestu.

    Facebook X (Twitter) WhatsApp
    Poslednje objavljeno

    “Hrabri” napadi BS-a na jednu profesoricu – damu?!

    Javni interes ili privatni pristup? Ko i zašto blokira planiranje staze uz Plavsko jezero?

    INTERVJU Šahman: Bošnjaci ne žele da budu sluge tuđih interesa

    Popularno

    Bajram-namaz klanjan u džamijama širom Crne Gore

    4. Juna 2019.0 Views

    Damir Gutić čestitao Ramazanski bajram

    4. Juna 2019.0 Views

    Formiran odbor NVO “Prijatelji Plava” iz Čikaga

    4. Juna 2019.0 Views
    © 2025 PlavGusinje, Develop by amax.
    • Home

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.